Savudrija, malo ribarsko mjesto na sjeverozapadnoj strani istarskog poluotoka, omiljena je romantična oaza zaljubljenicima u ljepotu, povijest i morsko plaventilo. Kako legenda kaže, ime je dobila po sinu njemačkog cara Barbarosse – Ottu, koji se u pomorskoj bici kod Savudrije 1177. godine protiv ujedinjene flote pape Aleksandra III. pokušao sakriti u jednoj cisterni. “Salvo re” (spašen kralj) tako postaje toponim Salvore, odnosno Savudrija.

Njen zaštitini znak je stari svjetionik, sagrađen u ime ljubavi između austrijskog velikana i domaće djevojke, koji i danas doziva brojne ljubavnike pružajući im dokaz da velike ljubavi žive vječno. Savudrija je poznata i po svojim visećim barkama, specifičnom načinu čuvanju čamaca od nevremena, koji se konopima podižu iz mora i ostaju visjeti u zraku do ponovnog susreta sa morskim plavetnilom. Mjesto i njena okolica se ponose brojnim povijesnim nalazima, od prapovijesnih, rimskih, srednjevjekovnih pa sve do prekrasnih austrijskih vila. Ova bogata crvena zemlja hrani vinograde čija su vina nadaleko čuvena, dok more obilato daruje svoje delicije koje se nalaze u svim savudrijskim restoranima, konobama ali i stolovima ovdašnjih ljudi. Kraj je idealan za brojne sportove, od biciklizma, trekkinga, jogginga pa sve do surfinga jer su obale savudrijskog poluotoka često veoma vjetrovite. Obala Savudrije obrasla je gustom borovom šumom, što je čini atraktivnom za nudiste, a tu su i brojne FKK plaže smještene na južnoj strani poluotoka. Savudrija je domaćin raznih tradicionalnih manifestacija poput Svete Marije Magdalene, svečanosti u Zambratiji (kraj srpnja) i savudrijske noći (u kolovozu).

                                 Slap je ograđen, a staza do njegovog podnožja je uređena i zaštićena ogradom tako da ćete se lako spustiti. Slap je na rječici Arđili, a ispod slapa je i ponor.  

                                 Povijesna jezgra grada bila je u cijelosti opasana zidinama koje se danas raspoznaju tek po ostacima. Od 13. stoljeća, ulaskom Venecije u posjed grada i teritorija, te su zidine bile sagrađene na pretpostavljenim kasnoantičkim ostacima.  

                            Djelo je to lokalnih majstora koji su dugo i uporno, nakon razvoja niskih bastiona, na svoj arhaični način podizali i popravljali visoke zidine građene od priklesanog lomljenca s karakterističnom 'merlaturom'. Obnavljane su kroz različita razdoblja. Ojačane su okruglim renesansnim kulama, dok se četverokutna kula iz ranijeg razdoblja nalazi pokraj nekadašnjih glavnih, ulaznih, gradskih vratiju. Najnovije sanacije zidina, uz Prolaz Venecija i obalnog dijela parka Brolo, izvršene su 2004/2005. godine.

                                 Spomenici iz zbirke Lapidarij kulturna su dobra od nacionalnog značenja. Osnovni se korpus zbirke sastoji od 101 lapide, a upotpunjen je novim nalazima koji su pronađeni tijekom posljednjih konzervatorskih radova u kripti (tome moramo pridodati i zbirku kamenih spomenika Urizzio koja se nekoć nalazila u dvorištu obiteljske kuće). 

                            Muzeološka zbirka obuhvaća arhitektonske elemente (pragove, nadprozornike, tranzene, grbove i dr.) te, većim dijelom, elemente liturgijskog namještaja (oltarne ploče, dijelove ciborija, pilastre, kapitele i dr.) obuhvaćajući razdoblja od 1. do 18. stoljeća. Najvažniji dio novigradskog lapidarija ranosrednjovjekovna je zbirka u kojoj se ističe dobro saečuvani Mauricijev ciborij s kraja 8. stoljeća, jedan od rijetkih primjera rane karolinške umjetnosti na ovomu području. Od godine 1964. do 1993. zbirka je bila smještena u prizemlju barokne palae’e Rigo. U razdoblju 1994. do 1998. zbirka je bila deponirana te su izvršeni konzervatorsko-restauratorski radovi. Danas je ova dragocjena zbirka pohranjena u Muzeju - Museo Lapidarium, a najreprezentativniji njezini djelovi čine stalni muzeološki postav. Muzej je građen od 2003. do 2006. (arhitektonski biro Randić-Turato iz Rijeke). Suvremeni arhitektonski koncept ne samo da daje dostojan okvir spomomenicima-izlošcima nego je revitalizirao urbani prostor grada te predstavlja uspješnu interpolaciju nove zgrade u povijesnu jezgru.